Od davnine poznat pod imenom sv. Šimun, danas naselje Markuševec, nalazi se pod Zagrebačkom gorom, Medvednicom.
Sve do 16. stolječa poznat je samo pod imenom sv. Šimun. U 16. stolječu dolazi, prema predaji na taj teritorij velikaš Markuscz, koji novači na području župe sv. Šimun, svoje sluge i kmetove za gospodarske i ratne svrhe. Prema tome njegovi radici i vojnici bili su Markusczevi, i na taj način pomalo se izmijenio naziv mjesta iz sv. Šimun u Markuševec.
Kao godina početka crkvenog života na tom području spominje se godine 1076. Taj podatak navodi historičar crkvene povijesti prof. dr. Krunoslav Draganović. Neki autori, međutim, to poriču. No, sa sigurnošču možemo reči da je župa sv. Šimuna i Jude Tadeja, a prema tome i župna crkva u Markuševcu jedna od najstarijih u zagrebačkoj nadbiskupiji, a vjerojatno i u cijeloj Hrvatskoj. Na temelju dokumenata historijskih izvora s kojima raspolažemo vidljivo je da sadašnja crkva počiva na temeljima jedne još starije crkve. Ova današnja ima u zaglavnom kamenu nad glavnim oltarom uklesanu godinu 1476. U jednom starom šematizmun spominje se godina 1276.
Činjenica je da se od najstarijih vremena na ovom terenu, od Šestina do Čučerja, spominje kao župa samo sv. Šimun. Šestine i Remete bile su stolječima u sklopu župe sv. Šimuna i Jude Tadeja. Remete na primjer kao župa žive tek od 1812. godine. Župa sv. Šimunan i Jude Tadeja nadomak je Medvedgrada kojega podiže zagrebački biskup Filip II oko 1271. godine, i ima sa gospodarima tog grada stoljetne veze. Razni i brojni gospodari Medvedgrada (zagrebački biskupi, velikaši Gregorijanci, Alapići, Arpadovci, Zrinski, grofovi Celjski i drugi) trebali su i novačili su radnu snagu i vojni potencijal uz ostala naselja največim dijelom iz redova siromašnog puka župe sv. Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu.
Od davnine postoje u sastavu župe sv. Šimuna i Jude Tadeja sela: Bačun, Markuševec Gornji i Donji, Štefanovec, Deščevec, M. Trnava, M. Durava, Bidrovec, M. Popovec. U nazad tridesetak godina nastala su i nova naselja Miroševečina i Medveščina.
ZANIMLJIVOSTI
Smije li se voziti kroz Granešinu?