Krštenje
Mnogi traže krštenje svoje djece. – Visok postotak onih koji su se prigodom popisa stanovništva izjasnili da su katolici, tj. 87,97 %, očit je znak da je naše društvo u cjelini obilježeno kršćanstvom mase i da mnogi po tradiciji pripadaju Crkvi te zato krštenje djece doživljavaju kao nešto što se samo po sebi razumije.
Pomirenje
Dvije činjenice: sve rjeđe se ispovijeda, sve češće se slave pokornička slavlja. – I bez dubljega sociološkog ispitivanja možemo uočiti dvije glavne činjenice koje se odnose na sakrament pokore: s jedne strane, sve rjeđe se pristupa sakramentu pokore, s druge pak strane, sve češće se slave zajednička (ne)sakramentalna pokornička slavlja.
Euharistija
Slavlje nedjelje – znak pripadnosti Bogu i Crkvi. – Prigodom proslave Branimirove godine u Ninu 1979. godine, mi hrvatski biskupi proglasili smo:»Hrvatska katolička obitelj dnevno moli i nedjeljom slavi misu«. Otkako je hrvatski narod primio kršćanstvo, s osobitim poštovanjem prihvatio je nedjelju kao »Dan Gospodnji«.
Sveta potvrda
Velika većina krštenih prima sakrament potvrde. – Velika većina onih koji pristupaju sakramentu krštenja pristupa i sakramentu potvrde ili krizme, iako se i na tom području primjećuje osipanje. U našoj Crkvi ovaj se sakrament podjeljuje u različitim godinama života, ili u posljednje dvije godine osnovne škole, tj. u 14. ili 15. godini života, ili tijekom pohađanja srednje škole, tj. u 17. ili 18. godini života.
Ženidba
Ženidbeni i obiteljski život – gorući problem. – Drugi vatikanski koncil u Pastoralnoj konstituciji Gaudium et Spes, govoreći o gorućim problemima današnjeg vremena, na prvo mjesto stavio je Ženidbeni i obiteljski život. Naime, situacija u kojoj se nalaze te dvije osnovne institucije ljudskog života tako zabrinjava da im se mora posvetiti izuzetna pozornost, jer »spas osobe te ljudskog i kršćanskog života usko je povezan sa sretnim stanjem u bračnoj i obiteljskoj zajednici« (GS 47). I enciklika pape Pavla VI. Humanae vitae upućuje biskupima hitan poziv da zaštite ženidbu i naglase njezinu svetost: »Smatrajte ovo poslanje jednim od najprečih zadataka u sadašnjem vremenu« (HV 30).
Bolesničko pomazanje
Pastoral sakramenta bolesničkog pomazanja u krizi. – Pastoral sakramenta bolesničkog pomazanja prolazi kroz teška iskušenja, možda teža negoli pastoral drugih sakramenata, i to zbog povijesnih i teoloških uvjetovanosti. Naime, dugo se kroz povijest raspravljalo kome treba podijeliti taj sakrament, lakom ili teškom bolesniku, ili čak onome koji je već izdahnuo? Budući da se svaki čovjek smatrao »potencijalno« bolesnim, nekada se dijelio i zdravim osobama. Zatim, bilo je razdoblja i sredina u kojima se ovaj sakrament isključivo dijelio radi fizičkog ozdravljenja. Potom, iz mentaliteta današnjeg vjernika još uvijek nije nestala višestoljetna praksa da se bolesničko pomazanje dijeli umirućima, i još uvijek ga neki nazivaju »posljednje pomazanje«.
Kršćanski sprovod
Kršćanski sprovod – proslava Kristova vazmenog otajstva. – »Sahranjujući svoje sinove i kćeri Crkva puna vjere slavi Kristovo vazmeno otajstvo sa željom da oni koji su krštenjem postali sutjelesnici Krista umrloga i uskrsloga, s njime po smrti prijeđu u život, i to tako da u duši budu očišćeni te sa svetima i izabranima budu na nebo uzeti, a u tijelu da čekaju blaženu nadu – dolazak Kristov i uskrsnuće od mrtvih.