Mala je ali vrlo značajna građevina našeg baroka. Pravokutnog je tlocrta i završena visokom polukružnom apsidom. Pročelje je na zaobljenim uglovima raščlanjeno pilastrima koji se nastavljaju nadglavcima do izbačenog snažno profiliranog završnog vijenca pod zabatnom plohom koju čini dvostrešno krovište kapele. U vrh zabata utaknut je križ sa zrakastim radijusom i imenom Marijinim. Na sljemenu krova koji se spušta nad apsidu utaknut je dvostruki križ. Kapela je sa svih sirana dotjerana, ali je graditelj najviše pažnje posvetio oblikovanju pročelja, uokvirivši cijelu plohu između podnožja i vijenca pilastrima i trakama izvedenima u žbuci. Usred tog okvira u središnjoj osi otvaraju se široka vrata zaštićena umjetnički obrađenom rešetkom od kovana željeza s volutasto savijenim i isprepletenim šipkama, kroz koje se može razgledati unutrašnjost kapele. Dovratnik je kao i doprozornici isklesan od kamena, ukrašen profiliranim rubovima s kapitelima profiliranima poput vijenaca, a u segmentni luk uglavljen je stilizirano oblikovan zaglavni kamen. Profilirana polukružna nadstrešnica, nad vratima dotiče klupicu pravokutnog, segmentno zaključenog prozorskog otvora.
I kroz bočne prozore prodire obilje svjetla i sunčanih zraka u unutrašnji prostor. Zidovi kapele prekriveni su zidnim slikama. Na zidovima svetišta i svodu lađe su prizori s likovima, a zidovi lađe su mramorizirani u violetno ružičastom tonu boje koja prevladava i na slikama. Na vrhu trijumfalnog luka zabilježeno je: »depictum 1778.«, a na suprotnoj strani, nad prozorom: »renovatum 1880«. Na bačvastom svodu svetišta, nad oltarom, naslikan je u medaljonu Bog otac, a na luku, s unutrašnje strane, krune s amblemima mučenica i mučenika. Zanimljivo je da su amblemi izrezbareni i na oltaru.
U donjem dijelu bočnih zidova sačuvane su glave i krila velikih anđela pred draperijama, a iznad njih pod svodom vaze s cvijećem uokvirene razvedenim kartušama. Po luku se spuštaju kitice ruža.
Prostor lađe zaobljen je u uglovima skošenim pilastrima na koje se u pogledu na svetište proteže vijenac trijumfalnog luka. Svođen je češkom kupolom, u sredini koje je u velikom medaljonu od štukature naslikan prizor Uznesenja Marijina. U medaljonima, u uglovima kupole, prizori su iz života Marijina. Između tih prizora, u medaljonima »rocailla«, su buketi ruža i iluzionistički naslikana viseća girlanda lišća s plodovima koja povezuje prizore na svodu.
Po načinu slikanja u dijelovima zidnih slika koje su manje zahvaćene retušom boje prilikom obnove 1880. god., po dekorativnim detaljima kartuša i rocailla, po mekoći slikanja i izvornoj skali boja, zidne su slike kvalitetan primjer kasnobaroknog slikarstva u Sjevernoj Hrvatskoj. Iluzionistički način postavljanja likova u prostor s arhitekturom, temelji se na tradiciji našeg baroknog slikarstva u prvoj polovini 18 st. Kvalitetno oblikovane profinjene glave, finoća ruku, te pokretljivost likova odaje vještog slikara druge polovine 18. st., možda posljednjeg slikara koji je slijedio iluzionističko i kolorističke slikarstvo zrelobaroknih uzora. Dekorativne detalje slikao je u duhu svoga vremena s motivima koji su tada viđeni i u drvorezbarstvu i štukaturama.
Spomenimo da su dva vrlo utjecajna središta djelovala na visok nivo umjetničkih vrijednosti svetošimunske župe. U prvome redu zagrebački Kaptol i njegovi kanonici pravom patronata, jer se župa nalazila na njihovom posjedu, pa je Kaptol utjecao i na izbor župnika. Na narod su utjecali i Pavlini iz Remeta, vrlo utjecajnog umjetničkog središta. Pavlinski slikar Ivan Ranger ukrasio je freskama crkvu u Remetama. Vrlo je vjerojatno da je na slikara kapele Majke Božje utjecalo barokno slikarstvo pavlinskih slikara. Pomna restauracija slika pomogla bi napretku istraživanja zidnog slikarstva u Hrvatskoj. Inventar kapele, oltar i propovjedaonica, zajedno sa zidnim slikarstvom i arhitekturom, rešetkom od kovana željeza, primjernim radom
umjetnog obrta, sastavljaju u malom jedan skladan primjer domaće barokne umjetnosti. Nove prozore kapeli je darovao župnik Krešimir Ivšić uz pomoć naroda svetošimunske župe, koji cijeni svoju kulturnu baštinu.
2003. godine kapelica je temeljito obnovljena.
